Specifična težina granita, njegova svojstva, vrste i izračun mase

Svatko povezan s graditeljstvom poznaje granit kao čvrst građevinski materijal. Granit je jedna od najraširenijih stijena i zrnata je kristalna magmatska stijena masivne strukture. Nastaje hlađenjem i skrućivanjem taline magme na velikoj dubini. Može nastati i metamorfizmom, odnosno granitizacijom različitih vrsta stijena.

Tablica specifične težine granita

Masa granita ovisi o načinu rezanja, dimenzijama i masi kamenog bloka dobivenog obradom granitnog kamena. Prosječne dimenzije obrađenog materijala kreću se od 0,5 × 1,9 metara do 2,5 × 3 metra. Standardna debljina granitnih proizvoda iznosi 20 mm i 30 mm. Ako su poznate dimenzije i debljina te prosječna specifična težina granita od 2700 do 3000 kg/m³, može se izračunati masa proizvoda. Primjerice, za granitni proizvod dimenzija 2500 × 1800 × 20 mm treba pomnožiti sve vrijednosti: 2,5 × 1,8 × 0,02 × 2,9 = 0,261 t = 261 kg. To je tražena masa granita.

Radi veće praktičnosti u nastavku je prikazana tablica mase granita po četvornom metru:

Svojstva granita

Granit je popularan u graditeljstvu zahvaljujući velikoj čvrstoći. Usporedba s najbližim konkurentskim materijalom, mramorom, pokazuje da je granit obično znatno čvršći i otporniji na habanje. To je povezano s mineralnim sastavom, među ostalim sa sadržajem kvarca i feldspata. Granit u uobičajenim građevinskim uvjetima dobro podnosi mraz i zagrijavanje, ali pri snažnom požarnom ili industrijskom zagrijavanju u stijeni mogu nastati mikropukotine. Talište suhog granita obično se nalazi u rasponu od približno 1215 do 1260 °C.

Na trajnost znatno utječe i razina upijanja vode. Kod granita je ona obično niska, ali nije jednaka nuli i ovisi o ležištu, poroznosti, raspucanosti i obradi površine. Što je stijena gušća i upijanje vode manje, to je šire područje primjene granita u graditeljstvu, oblaganju, popločavanju i vanjskim proizvodima.

Vrste granita

Granit se dijeli u skupine ovisno o veličini zrna:

• Sitnozrnati granit, u kojem veličina zrna ne prelazi 2 mm. Ta je vrsta najtraženija i najskuplja jer ima veliku čvrstoću, dobru otpornost na propadanje i obično malo upijanje vode.
• Srednjezrnati granit, u kojem zrna imaju veličinu od 2 do 5 mm. Ova je vrsta „zlatna sredina”: svojstva su joj nešto slabija od sitnozrnatog, ali bolja od krupnozrnatog granita.
• Krupnozrnati granit, u kojem su zrna veća od 5 mm. Ovu vrstu odlikuje slabija otpornost na požar. Pri temperaturi višoj od 600 °C materijal je podložan oštećenju i povećava mu se obujam.