Specifična težina sena u bali, stogu i rolni
Pri pripremi stočne hrane za zimu važno je znati njenu masu, jer je pravilno uravnotežen obrok u stočarstvu osnova za prirast mase i broja životinja.
Glavna komponenta hrane za krupnu i sitnu stoku jeste seno. Može se sastojati od različitih biljaka koje određuju hranljivost i očuvanost hrane. Da bi biljna hrana prikupljena za zimu sadržala više korisnih materija, trave treba kositi u odgovarajuće vreme i pravilno osušiti. Pokošeno i osušeno seno slaže se u stogove i kamare ili se presuje u bale i rolne.
Vlažnost sena nije važna samo za masu već i za skladištenje. Previše vlažna masa može da plesnivi, izgubi hranljivu vrednost i, u nepovoljnim uslovima, da se zagreva unutar stoga ili rolne.
Kako odrediti masu stoga sena?
Seno se ručno slaže u kamare. Vremenom se sleže i postaje gušće. Masa stoga može se odrediti ako se zna njegova približna gustina, odnosno broj kilograma u 1 m³, kao i zapremina kamare. Vrednosti su prosečne jer na masu utiču vlažnost, visina kamare i vreme sleganja.
Primeri:
-
Seno od sejanih travno-leguminoznih biljaka posle prvog meseca čuvanja u kamari ima masu od 60 kg/m³, a posle tri meseca sleganja 70 kg/m³.
-
Livadsko seno sa plavnih livada na početku skladištenja ima masu kubnog metra od 35 kg, a posle trećeg meseca 50 kg.
-
Sejane trave teže 45, odnosno 60 kg.
Koliko teži 1 m³ sena smeštenog u skladište ili složenog u kamaru, u zavisnosti od visine, može se odrediti pomoću tabele. Množenjem datih vrednosti površinom kamare ili skladišta dobija se masa sena.
Specifična težina sena prema vrsti
| Vrsta sena | Visina složenog stoga (m) | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1 | 1,5 | 2 | 2,5 | 3 | 3,5 | 4 | 4,5 | 5 | |
| Sejane leguminozne trave | 50–53 | 53–57 | 55–60 | 57–62 | 59–64 | 61–66 | 63–68 | 65–70 | 67–72 |
| Travno-leguminozne | 40–47 | 48–50 | 50–52 | 52–54 | 54–56 | 56–58 | 58–61 | 60–64 | 62–67 |
| Višegodišnje trave | 40–42 | 41–44 | 43–46 | 45–48 | 47–50 | 49–52 | 51–55 | 53–57 | 55–60 |
Kako odrediti masu rolne sena?
Pokošenu travu u rolne skuplja i presuje posebna mašina, presa za baliranje. Rukovalac podešava gustinu sabijanja, koja može biti različita u zavisnosti od stepena osušenosti sena. Bale se sabijaju na gustinu od 100 kg/m³ kada seno treba još malo da „dozri“ i otpusti vlagu. Najveća gustina prese iznosi 200 – 250 kg/m³.
Prema obliku postoje:
-
rolne,
-
male bale,
-
velike bale.
Nije moguće svaku balu proceniti odoka ili izmeriti posebnom opremom. Presovane bale i rolne veoma su teške, a za tim nema ni velike potrebe jer prese izrađuju relativno ujednačene bale.
Za određivanje mase rolne treba znati njen obim i širinu. Važni su i gustina sabijanja i kvalitet sušenja trave. U tabeli su date prosečne mase okruglih rolni.
Tabela mase rolne sena
| Prečnik/dužina rolne (m) | 1,2 | 1,4 | 1,5 |
|---|---|---|---|
| 1,1 | 120–200 | ||
| 1,2 | 150–250 | ||
| 1,4 | 180–270 | 240–330 | |
| 1,45 | 220–375 | ||
| 1,5 | 320–500 | ||
| 1,8 | 450–700 |
Standardna bala sena dimenzija 905035 cm teži 15 – 20 kg. Postoje i manja pakovanja:
-
385330 cm — masa 5 – 6 kg.
-
525330 cm — masa 10 – 12 kg.
Velike pravougaone bale teže približno 300 – 350 kg, u zavisnosti od kvaliteta presovanja i sušenja trave.
Prosečna masa određuje se množenjem zapremine bale gustinom presovanog sena od 200-250 kg/m³. Za tačno određivanje mase pri kupovini preporučuje se merenje na posebnim platformskim vagama.
Česta pitanja
Koliko teži 1 m³ sena?
Masa 1 m³ sena zavisi od vrste trava, vlažnosti i sleganja. U stogu može iznositi oko 35-70 kg/m³, dok je presovano seno obično gušće.
Zašto bala sena može imati različitu masu?
Na masu bale utiču dimenzije, gustina presovanja, vlažnost, sastav trava i vreme skladištenja. Zato bale istih dimenzija nemaju uvek jednaku masu.
Kako najpreciznije odrediti masu sena pri kupovini?
Najpouzdanije je izmeriti balu, rolnu ili celu partiju. Tabelarne vrednosti pogodne su za preliminarnu procenu zapremine i transporta.