Specifična težina bentonita: masa 1 m³ i gustoća

Ljudi već dugo iskorištavaju mineralne sirovine našeg planeta. Nafta, ugljen i metalne rude odavno se široko primjenjuju u industriji, ali neke su prirodne tvari u naš život ušle razmjerno nedavno. Među njima je bentonit, odnosno bentonitna glina.

Fizikalna svojstva bentonita

Bentonitne su gline fino dispergirane stijene voštane teksture. Boja može varirati od nježnožute i sivkaste do zelene, plavkaste, pa čak i smeđe, ovisno o količini i raznovrsnosti mineralnih primjesa.

Bentonit je nastao u razdobljima pojačane vulkanske aktivnosti. Pepeo, tuf i lava pri dospijevanju u morsku vodu ili površinskom trošenju prolazili su kemijske promjene. Tako su nastale glinene stijene jedinstvene sposobnosti upijanja vode i sorpcije.

• Glavno svojstvo hidroalumosilikata jest bubrenje pri hidrataciji i zadržavanje vlage unutar nastalog gela. Kad se navlaži, bentonit može povećati obujam 16–20 puta. Ako se smjesti u ograničen prostor i doda mu se voda, pretvara se u gel koji slabije propušta vlagu. Zato se upotrebljava kao učinkovit vodonepropusni materijal, ali pouzdanost hidroizolacije ovisi o projektu, debljini sloja, kvaliteti sirovine i ugradnji. U graditeljstvu se primjenjuje pri:

• izvedbi temelja,

• izvedbi bazena,

• proizvodnji bentonitnih hidroizolacijskih membrana.

• U prirodnom stanju, pri vlažnosti do 15 %, specifična težina bentonita iznosi 2,5–2,76 g/cm³, a obujamska masa 0,93–1,96 g/cm³.

Radi lakšeg preračunavanja podatci su prikazani u tablici.

Podatci o specifičnoj i obujamskoj težini bentonita

• Bentonit se sinterira pri 900–950 °C, a najveća temperatura iznosi 1430 °C.

Razlikuju se dvije vrste:

• kalcijev — obično slabije bubri i ima manju sposobnost upijanja vode,

• natrijev — ima veću sposobnost bubrenja i zadržavanja vode.

Brojčani pokazatelji bubrenja ovise o konkretnoj metodi ispitivanja, frakciji, vlažnosti i kemijskoj aktivaciji, pa ih ne treba miješati s gustoćom materijala.

Takvi se bentoniti nazivaju aktiviranima, ali se njihova svojstva u prirodnom stanju mogu znatno razlikovati.

Područja primjene

Bentonit se ne upotrebljava samo u graditeljstvu. Zahvaljujući sorpcijskim svojstvima i bubrenju primjenjuje se kao sastojak različitih proizvoda u medicini, prehrambenoj industriji, proizvodnji tkanina, kozmetici i parfumeriji, ali za takve je zadaće potrebna odgovarajuće pročišćena i odobrena sirovina.

Posebno mjesto ima u vinarstvu. Njime se bistre vina i voćni sokovi, a sorpcijska svojstva služe za uklanjanje bjelančevina i mikroorganizama iz mošta te adsorpciju oksidacijskih enzima.

Bentonit različitih oblika postavlja se u akvarije i terarije kao dekorativni element.

U poljoprivredi se može primjenjivati kao mineralni dodatak, sorbens ili sastojak za poboljšanje svojstava tla i hrane. Učinak ovisi o sastavu gline, dozi, kulturi, vrsti životinja i sigurnosnim zahtjevima, pa treba poštovati norme i nadzirati kvalitetu sirovine.

Bentoniti se upotrebljavaju kao adsorpcijski pigmenti u nekim građevinskim bojama, kao vezivo ili ljepilo te u proizvodnji tapeta i azbestnog kartona.

U rudarskoj i prerađivačkoj industriji bentonitne gline služe kao sastojak isplake, dodatak betonima za povećanje čvrstoće i vodootpornosti, sirovina za ekspandiranu glinu i agloporit te sastojak u proizvodnji legura crne metalurgije.