Specifična težina drva za ogrjev: masa kubika prema vrsti drva

Prelazak na alternativne izvore energije usmjerava pozornost na drvo. Naši su ga preci koristili za grijanje domova i pripremu hrane. Peći, kamini i kotlovi na kruta goriva zahtijevaju drvo, odnosno drvo za ogrjev. Međutim, sve se biljke razlikuju, pa i stabla zbog različite strukture i kemijskog sastava imaju različitu ogrjevnu vrijednost, masu, gustoću i vlažnost.

Koliko teži drvo za ogrjev?

Kako odrediti masu 1 kubika drva za ogrjev? Je li važno kupuje li se svježe posječeno ili osušeno drvo? Odgovore pruža poznavanje specifične težine, vlažnosti i drugih svojstava drva.

Na području naše zemlje raste više od 200 vrsta drveća i grmlja. Sve gore različito: neke vrste brže, druge sporije, neke daju mnogo topline, a neke manje. Pri odabiru drva za loženje bolje je usmjeriti se na stabla srednje starosti, a izbjegavati premlada i prestara. Takvo drvo najdulje gori i oslobađa najviše topline.

Količina oslobođene topline izravno ovisi i o gustoći i suhoći drva. Za loženje se najprikladnijim smatra drvo s 15–20 % vlage, dok svježe posječeno stablo sadržava najmanje 50 % vlage. Dio topline troši se na isparavanje vode, pa je učinkovitost vlažnog drva znatno manja. Suho drvo za ogrjev također je mnogo lakše od vlažnog.

Masa drva ovisi o:

• građi drvnih stanica i sadržaju vlage u njima;
• gustoći drva;
• dijelu biljke, pri čemu su grane najteže, a podnožje debla najlakše;
• sadržaju soli i smola.

Masa drva za ogrjev može se odrediti pokusom: izvaže se manji komad drva poznatog obujma i izračuna njegova gustoća kao omjer mase i obujma. Međutim, taj postupak nije uvijek praktičan.

Tablice prosječnih vrijednosti mase drva pojednostavnjuju izračune. Prikazane se vrijednosti uvjetno odnose na materijal vlažnosti od 15 do 20 %. U praksi promjena vlažnosti zamjetno mijenja masu i obujamsku gustoću drva jer ono sadržava više ili manje vode.

Tablica pojedinih referentnih vrijednosti gustoće drva i mase drva za ogrjev pri utovaru

Koje je drvo najbolje za loženje?

Prema ogrjevnoj vrijednosti najboljim se smatra hrastovo drvo, a zatim slijede brezovo, jasikovo i borovo.

• Hrast sadržava malo smole i daje gusto drvo koje dugo gori i oslobađa mnogo topline. Svako drvo treba spaljivati samo uz ispravan propuh i ventilaciju jer pri nepotpunom izgaranju nastaje opasan ugljikov monoksid.
• Brezovo drvo gori dugo i ravnomjerno, ali sadržava mnogo smolastih tvari i taloži čađu u dimnjaku.
• Četinjače se također rjeđe koriste zbog visokog sadržaja smole.
• Drvo topole ne preporučuje se za loženje jer oslobađa neugodan gorak miris i daje malo topline.

Najbolje je koristiti drvo listača velike specifične težine. Poželjno je da drvo bude suho, a ne svježe posječeno. Podsjetimo, kupnjom vlažnog drva plaća se veća masa, ali dobiva manje topline.