Specifična težina gume: svojstva, primjena i tablica
Guma je elastičan materijal koji nastaje vulkanizacijom sintetičkih i prirodnih kaučuka. Guma je umreženi elastomer, odnosno proizvod povezivanja kaučuka kemijskim vezama.
Za dobivanje gume vulkanizacijom potrebno je od 20 do 60 posto osnovne sirovine — kaučuka. Ostatak sastava može se razlikovati ovisno o potrebnim svojstvima, uvjetima uporabe, tehnologiji proizvodnje i zahtjevima proizvoda. To mogu biti aktivatori i ubrzivači vulkanizacije, sredstva protiv starenja, vulkanizacijska sredstva te omekšivači i plastifikatori. Sastav također može sadržavati regenerat pogodan za ponovnu preradu, modifikatore, usporivače predvulkanizacije, bojila, usporivače gorenja, sredstva za pjenjenje i mirisne tvari.
Tablica specifične težine gume
Budući da je guma složen materijal, njezinu je točnu gustoću najbolje odrediti prema podacima proizvođača ili laboratorijskim mjerenjem. Prosječni referentni raspon specifične težine gume iznosi od 1 do 2 g/cm³.
Radi jednostavnijeg izračuna u nastavku je prikazana tablica s vrijednostima mase i specifične težine gume u različitim mjernim jedinicama. Tablica pomaže pravilno izračunati masu gume.
Specifična težina i masa 1 m³ gume u različitim mjernim jedinicama
| Materijal | Specifična težina (g/cm³) | Masa 1 m³ (kg) |
|---|---|---|
| Guma | Od 1 do 2 | Od 1000 do 2000 |
Svojstva gume
Guma se od drugih materijala razlikuje velikom elastičnošću, povratnom deformacijom, sposobnošću podnošenja velikih reverzibilnih deformacija i postojanošću oblika u radnim uvjetima.
Guma pripada mekanim i gotovo nestlačivim elastomernim materijalima: pod opterećenjem mijenja oblik, ali joj se obujam razmjerno malo mijenja. Kombiniranjem različitih dodataka i kaučuka svojstva gotovog materijala mogu se znatno razlikovati.
Mehanička svojstva gume nelinearna su i imaju izražen relaksacijski karakter: ovise o veličini deformacije, brzini opterećivanja, vremenu, temperaturi, frekvenciji i režimu opterećenja. Neke gumene smjese mogu podnijeti vrlo velike reverzibilne deformacije, a relativno istezanje pri prekidu pojedinih vrsta može dosegnuti stotine posto.
Tvrdoća gume ovisi o sadržaju plastifikatora i punila, njihovim vrstama te vrsti i stupnju vulkanizacije.
Guma gotovo ne upija vodu, ali može bubriti u organskim otapalima. Stupanj bubrenja ovisi o sastavu, vrsti kaučuka, punilima i stupnju vulkanizacije. Pravilnim odabirom komponenata može se postići povećana otpornost na ulja, benzin, vodu, kemikalije i temperaturne promjene.
Dugotrajna uporaba i skladištenje izlažu gumu zamoru i starenju, koji smanjuju njezina svojstva i dovode do propadanja.
Guma ima vrlo široku primjenu u brojnim područjima. Među glavnim se primjenama izdvajaju:
- proizvodnja guma za bicikle, motocikle i automobile;
- proizvodnja gumeno-tehničkih proizvoda kao što su remeni, trake, crijeva, ploče i prstenovi;
- izrada kontracepcijskih sredstava, medicinskih rukavica te posebnih odijela za kemijsku zaštitu i civilnu zaštitu;
- izrada različite gumene obuće s povećanom zaštitom od vlage, kao što su kaljače i čizme.
Česta pitanja
Koliko teži 1 m³ gume?
U članku je naveden približan raspon od 1000 do 2000 kg/m³. Točna vrijednost ovisi o kaučuku, punilima, plastifikatorima, stupnju vulkanizacije i namjeni proizvoda.
Zašto se gustoća gume toliko razlikuje?
Guma je smjesa kaučuka i dodataka. Čađa, mineralna punila, ulja, usporivači gorenja i druge komponente mijenjaju masu i svojstva materijala.
Koju gustoću gume upotrijebiti za izračun proizvoda?
Najbolje je koristiti podatke iz tehničkog lista konkretne vrste ili izmjeriti uzorak. Tablični raspon prikladan je samo za prethodnu procjenu mase.