Zapreminska i specifična težina drveta po vrstama
Drvo se u građevinskim radovima koristi od davnina. Ovaj materijal je i danas veoma popularan zahvaljujući odličnim tehničkim karakteristikama. Drvo je prirodni materijal strukturiranog tipa, sastavljen od drvnih ćelija i međućelijskih šupljina, zbog čega se ne može očekivati da jedan komad drveta bude jednak drugom komadu istih dimenzija. Zato se tokom radova često javlja potreba da se izračunaju potrebna količina materijala i parametri kao što su ukupna masa drveta i masa kubnog metra drveta.
| Vrsta drveta | Sveže | 100% | 80% | 70% |
|---|---|---|---|---|
| Ariš | 940 | 1100 | 990 | 930 |
| Topola | 700 | 760 | 690 | 650 |
| Bukva | 960 | 1110 | 1000 | 950 |
| Brest | 940 | 1100 | 1100 | 930 |
| Hrast | 990 | 1160 | 1160 | 990 |
| Grab | 1060 | 1330 | 1330 | 1130 |
| Obična smrča | 740 | 750 | 750 | 640 |
| Orah | 910 | 1000 | 1000 | 850 |
| Lipa | 760 | 830 | 830 | 710 |
| Beli bagrem | 1030 | 1330 | 1330 | 1190 |
| Jova | 810 | 880 | 880 | 750 |
| Javor | 870 | 1160 | 1160 | 990 |
| Beli jasen | 960 | 1150 | 1150 | 930 |
| Sibirska jela | 680 | 630 | 630 | 540 |
| Obični bor | 820 | 850 | 850 | 720 |
| Kavkaska jela | 720 | 730 | 730 | 620 |
| Sibirski kedar | 760 | 730 | 730 | 620 |
| Breza | 870 | 1050 | 1050 | 890 |
| Jasika | 760 | 830 | 830 | 710 |
| Vrsta drveta | 60% | 50% | 40% | 30% |
|---|---|---|---|---|
| Ariš | 880 | 820 | 770 | 710 |
| Topola | 610 | 570 | 540 | 500 |
| Bukva | 890 | 830 | 780 | 720 |
| Brest | 880 | 820 | 770 | 710 |
| Hrast | 930 | 870 | 820 | 760 |
| Grab | 1000 | 990 | 930 | 860 |
| Obična smrča | 600 | 560 | 520 | 490 |
| Orah | 800 | 750 | 700 | 650 |
| Lipa | 660 | 620 | 580 | 540 |
| Beli bagrem | 1060 | 990 | 930 | 860 |
| Jova | 700 | 660 | 620 | 570 |
| Javor | 930 | 870 | 820 | 760 |
| Beli jasen | 920 | 860 | 800 | 740 |
| Sibirska jela | 510 | 470 | 440 | 410 |
| Obični bor | 680 | 640 | 590 | 550 |
| Kavkaska jela | 580 | 550 | 510 | 480 |
| Sibirski kedar | 580 | 550 | 510 | 480 |
| Breza | 840 | 790 | 730 | 680 |
| Jasika | 660 | 620 | 580 | 540 |
| Vrsta drveta | 25% | 20% | 15% |
|---|---|---|---|
| Ariš | 700 | 690 | 670 |
| Topola | 480 | 470 | 460 |
| Bukva | 710 | 690 | 680 |
| Brest | 690 | 680 | 660 |
| Hrast | 740 | 720 | 700 |
| Grab | 840 | 830 | 810 |
| Obična smrča | 470 | 460 | 450 |
| Orah | 630 | 610 | 600 |
| Lipa | 540 | 530 | 500 |
| Beli bagrem | 840 | 830 | 810 |
| Jova | 560 | 540 | 530 |
| Javor | 740 | 720 | 700 |
| Beli jasen | 730 | 710 | 690 |
| Sibirska jela | 400 | 390 | 380 |
| Obični bor | 540 | 520 | 510 |
| Kavkaska jela | 460 | 450 | 440 |
| Sibirski kedar | 460 | 450 | 440 |
| Breza | 670 | 650 | 640 |
| Jasika | 530 | 510 | 500 |
U zavisnosti od vrste građevinskih radova, drvo treba meriti na različite načine. Na masu m³ drveta naročito utiče gustina materijala, pa je za pravilno rešavanje konkretnog zadatka potrebno utvrditi vrednost gustine. Razlikuju se dve vrste gustine:
— Specifična težina (gustina drvne materije)
— Zapreminska težina (gustina strukturiranog fizičkog tela)
Drvnom materijom naziva se masa čvrstih sastojaka drveta bez prirodnih šupljina. Ova vrsta gustine meri se u laboratorijskim uslovima jer zahteva dodatna merenja koja se ne mogu obaviti u uobičajenim uslovima. Za drvo svih tipova i vrsta ova vrednost je konstantna i iznosi 1540 kg/m³.
Gustinu samog drveta prilično je lako odrediti u uobičajenim uslovima. Dovoljno je izmeriti masu komada drveta i njegovu zapreminu. Dobijeni podaci obrađuju se standardnim aritmetičkim postupkom prema sledećoj formuli: U = M/O, gde je U — specifična težina drveta, M — masa drveta, a O — zapremina koju ono zauzima.
Tabela zapreminske težine 1 m³ drveta u zavisnosti od vlažnosti
Gustina drvne materije, kao što je već rečeno, konstantna je. Međutim, drvo ima složenu višećelijsku vlaknastu strukturu. Zidovi od drvne materije imaju ulogu okvira u strukturi drveta. Ćelijska struktura, oblik i dimenzije ćelija razlikuju se kod svake vrste drveta, pa se zato razlikuju i specifična težina drveta i masa m³ drveta.
Vlažnost takođe ima veliki uticaj na promenu specifične težine drveta. Zbog strukture ovog materijala, sa porastom vlažnosti raste i gustina drveta. Ovo pravilo, međutim, ne važi za gustinu drvne materije.
U nastavku je prikazana specifična težina drveta. Tabela je sastavljena uzimajući u obzir vlažnost materijala i prikazuje okvirnu masu 1 m³ drveta.
Česta pitanja
Zašto se masa 1 m³ drveta razlikuje među vrstama?
Različite vrste imaju različitu građu, poroznost i udeo čvrste drvne materije. Zato su hrast, grab ili bagrem obično teži od smrče, jele ili jasike.
Kako vlažnost utiče na masu drveta?
Što je vlažnost veća, to se više vode nalazi u ćelijama i šupljinama drveta, pa je veća i masa jednog kubnog metra.
Može li se gustina drvne materije smatrati konstantnom?
Za praktične proračune često se uzima vrednost od oko 1540 kg/m³. Međutim, zapreminska gustina stvarnog drveta menja se zbog poroznosti, vlažnosti i građe konkretne vrste.