Specifična težina krečnjaka i njegove osnovne karakteristike
Krečnjak je karbonatna stena koja se sastoji od kalcita i primesa. Sadržaj primesa najčešće nije veći od 5%, a među njima su dolomit, čestice peska i gline i organogene materije. Krečnjak se nekada svuda koristio za izradu skulptura i štukature i gradnju zgrada i utvrđenja.
U prirodi postoji mnogo vrsta krečnjaka. Glavni kriterijumi za razvrstavanje jesu mesto i činioci koji su uticali na njegovo nastajanje. Tako se deli u 3 grupe: organogeni, hemogeni i klastični. Najširu primenu imaju krečnjaci prve, organogene grupe, među kojima su kreda i školjkaš.
Osnovna fizičko-hemijska svojstva krečnjaka
Krečnjak ima mnogo varijeteta, pa se njegova fizičko-hemijska svojstva mogu znatno razlikovati. Osnovni pokazatelji navedeni su u tabeli.
| Pokazatelj | Vrednost | Merna jedinica |
| Specifična težina krečnjaka | 2,6 - 2,8 | g/cm³ |
| Zapreminska težina krečnjaka | 1,65 - 2,75 | g/cm³ |
| Stepen poroznosti | 0,3 - 32 | % |
| Faktor tvrdoće | 110 - 180 | |
| Koeficijent toplotne provodljivosti | 0,25 - 2,8 | kcal/m |
| Čvrstoća pri pritisku | 10 - 3000 | kg/cm² |
| Koeficijent omekšavanja | 0,4 - 1 | |
| Pokazatelj otpornosti na temperaturne promene | 0,2 - 1 |
Objasnimo neka znatna odstupanja u merenjima. Najmanja zapreminska težina krečnjaka od 1,65 g/cm³ karakteristična je za oolitske varijetete. Manje porozni sitnozrni krečnjak razlikuje se od školjkaša, čija poroznost može dostići 32%. Jedan od najvažnijih pokazatelja je čvrstoća suvog materijala pri pritisku: vrednosti se kreću od 10-60 kg/cm² kod školjkaša do 2500-3000 kg/cm² kod sitnozrnih krečnjaka. Najčešće iznose 250-600 kg/cm².
Krečnjak se široko koristi u različitim industrijskim oblastima. Upotrebljava se za proizvodnju stakla, papira i šećera, u metalurgiji i hemijskoj industriji. Najširu primenu ima u građevinskim radovima, gde služi kao rezani kamen, veliki blokovi, drobljeni kamen za beton, pigment za molerske radove i sirovina za kreč i cementne mešavine.
Česta pitanja
Kolika je specifična težina krečnjaka?
Specifična težina krečnjaka obično se kreće od 2,6 do 2,8 g/cm³. Zapreminska težina može biti manja i znatno zavisi od poroznosti, vrste stene i nalazišta.
Zašto se zapreminska težina krečnjaka razlikuje od specifične?
Specifična težina odnosi se na gustu mineralnu masu, dok zapreminska težina uzima u obzir pore, pukotine i strukturu kamena. Zato je porozni školjkaš lakši od gustog sitnozrnog krečnjaka.
Gde se krečnjak koristi?
Krečnjak se koristi u građevinarstvu, proizvodnji drobljenog kamena, kreča, cementa, stakla, papira i šećera, kao i u metalurgiji i hemijskoj industriji.