Specifična težina vapnenca i njegova glavna svojstva
Vapnenac je karbonatna stijena koja se sastoji od kalcita i primjesa. Udio primjesa najčešće nije veći od 5 %, a među njima su dolomit, čestice pijeska i gline te organogene tvari. Vapnenac se nekada posvuda upotrebljavao za izradu skulptura i štukatura te gradnju zgrada i utvrda.
U prirodi postoji mnogo vrsta vapnenca. Glavni su kriteriji njegove klasifikacije mjesto i čimbenici koji su utjecali na nastanak. Prema tome dijeli se u 3 skupine: organogeni, kemogeni i klastični vapnenac. Najširu primjenu imaju vapnenci prve, organogene skupine, među kojima su kreda i školjkaš.
Glavna fizikalna i kemijska svojstva vapnenca
Vapnenac ima mnogo varijeteta, pa se njegova fizikalna i kemijska svojstva mogu znatno razlikovati. Glavni pokazatelji navedeni su u tablici.
| Pokazatelj | Vrijednost | Mjerna jedinica |
| Specifična težina vapnenca | 2,6 - 2,8 | g/cm³ |
| Obujamska težina vapnenca | 1,65 - 2,75 | g/cm³ |
| Stupanj poroznosti | 0,3 - 32 | % |
| Faktor tvrdoće | 110 - 180 | |
| Koeficijent toplinske vodljivosti | 0,25 - 2,8 | kcal/m |
| Tlačna čvrstoća | 10 - 3000 | kg/cm² |
| Koeficijent omekšavanja | 0,4 - 1 | |
| Pokazatelj otpornosti na temperaturne promjene | 0,2 - 1 |
Objasnimo neka znatna odstupanja u mjerenjima. Najmanja obujamska težina vapnenca iznosi 1,65 g/cm³ i svojstvena je oolitnim varijetetima. Manje porozni sitnozrnati vapnenac razlikuje se od školjkaša, čija poroznost može dosegnuti 32 %. Jedan od najvažnijih pokazatelja jest tlačna čvrstoća suhog materijala: vrijednosti se kreću od 10–60 kg/cm² za školjkaše do 2500–3000 kg/cm² za sitnozrnate vapnence. Taj pokazatelj najčešće iznosi 250–600 kg/cm².
Vapnenac se široko upotrebljava u različitim industrijskim područjima. Primjenjuje se u proizvodnji stakla, papira i šećera te u metalurgiji i kemijskoj industriji. Najširu primjenu vapnenac je pronašao u građevinskim radovima. Važan je kao piljeni kamen, veliki blokovi, drobljeni kamen za miješanje betona, pigment za soboslikarske radove te sirovina za vapno i cementnu smjesu.
Česta pitanja
Kolika je specifična težina vapnenca?
Specifična težina vapnenca obično iznosi 2,6–2,8 g/cm³. Obujamska težina može biti niža i uvelike ovisi o poroznosti, vrsti stijene i ležištu.
Zašto se obujamska težina vapnenca razlikuje od specifične?
Specifična težina odnosi se na gustu mineralnu masu, a obujamska težina uzima u obzir pore, pukotine i strukturu kamena. Zato je porozni školjkaš lakši od gustog sitnozrnatog vapnenca.
Gdje se vapnenac upotrebljava?
Vapnenac se upotrebljava u graditeljstvu, proizvodnji drobljenog kamena, vapna, cementa, stakla, papira i šećera te u metalurgiji i kemijskoj industriji.