Specifična težina prašine: tabela mase prema vrsti
Dok čistimo dom, svaki put se pitamo odakle dolazi tolika prašina. Čvrsto zatvoreni prozori i vrata ne sprečavaju stvaranje prašnjavog sloja na nameštaju, podu i zavesama. Usisavanje i vlažno čišćenje daju samo privremen rezultat, pa se već sutradan isti sloj prašine vraća na prethodno mesto.
Od prašine u domu posebno pate stanovnici stepskih područja, u kojima stalno duvaju jaki vetrovi, kao i stanovnici industrijskih gradova. Ogromna količina prašine neprekidno lebdi u vazduhu i ljudi je udišu. Taloži se u gustom sloju, a ukloniti se može samo redovnim čišćenjem.
Odakle dolazi prašina?
Prašina je naziv za sitne čestice mineralnog i organskog porekla koje mogu dugo lebdeti u vazduhu ili se taložiti na površinama. U kućnim i industrijskim proračunima važna je ne samo masa prašine već i veličina čestica: fina prašina opasnija je za disajne puteve od krupnih čestica.
Izvori prašine uslovno se dele na prirodne i one koji su povezani sa ljudskom delatnošću:
-
Prašina prirodnog porekla. Tu spadaju čestice tla, pepeo, čađ, mineralne soli, pustinjska prašina i organski ostaci: epitel, polen i proizvodi razgradnje organskih materija.
-
Prašina koja nastaje ljudskom delatnošću: građevinska, ugljena, cementna, drvena, brašnasta, hemijska, metalurška i druge industrijske prašine. Naročito opasne mogu biti prašine koje sadrže toksične metale, kvarc, azbest ili hemijski aktivne materije.
Sastav kućne prašine veoma se razlikuje u zavisnosti od područja, ventilacije, završnih materijala, kućnih ljubimaca, vrste grejanja i blizine puteva ili industrijskih postrojenja. Može sadržati mineralne čestice, tekstilna vlakna, polen, čađ, čestice kože, grinje kućne prašine i proizvode njihovog metabolizma.
Koliko prašina teži?
Količina prašine koja se za nedelju dana nataloži na površinama znatno zavisi od prostorije, provetravanja, vlažnosti, čišćenja i spoljašnje sredine. Čestice mogu imati različit oblik, gustinu i sastav, pa brzinu taloženja ne određuje samo specifična težina već i veličina čestica, kretanje vazduha i vlažnost.
Specifična težina uobičajeno se izražava u kilogramima po kubnom metru. Kod prašine takva vrednost ne govori mnogo. Zato je praktično posmatrati masu, odnosno gustinu prašine, u gramima po kubnom centimetru. Za industrijsku prašinu mogu biti potrebne vrednosti specifične težine u t/m³.
Za sanitarnu ili industrijsku procenu sama gustina nije dovoljna. Važni su disperznost, hemijski sastav, koncentracija u vazduhu, trajanje izloženosti i zahtevi bezbednosti i zdravlja na radu.
U tabeli su date prosečne vrednosti mase kućne prašine i pojedinih vrsta industrijske prašine.
Tabela mase prašine prema vrsti
| Vrsta prašine | Specifična težina t/m³ | Specifična težina kg/m³ | Specifična težina g/cm³ |
|---|---|---|---|
| Kućna prašina | 0,4 – 0,6 | 400 – 600 | 0,4 – 0,6 |
| Ugljena prašina | 0,6 – 2,05 | 600 – 2050 | 0,6 – 2,05 |
| Drvena prašina | 0,11 – 0,36 | 112 – 363 | 0,11 – 0,36 |
| Prašina iz proizvodnje olova | 4,5 – 6,5 | 4500 – 6500 | 4,5 – 6,5 |
| Cementna prašina | 1,1 – 1,2 | 1100 – 1200 | 1,1 – 1,2 |
| Šećerna prašina (šećer u prahu) | 0,8 | 800 | 0,8 |
Štetnost prašine
Higijenska procena štetnosti prašine zasniva se na njenom sastavu, veličini čestica i koncentraciji u vazduhu. Posebno su značajne fine frakcije PM10 i PM2.5: mogu prodreti dublje u disajne puteve, pa masa prašine sama po sebi ne pokazuje nivo rizika.
Prašina može izazvati nadražaj i alergijske reakcije. Tvrde mineralne i metalurške čestice mogu delovati abrazivno, dok hemijske primese mogu biti toksične. U kućnoj prašini nalaze se grinje, mikroorganizmi i alergeni, pa za procenu rizika nisu važni samo gustina i masa već i poreklo prašine.
Česta pitanja
Može li se tačno navesti masa prašine?
Tačna vrednost zavisi od sastava prašine, veličine čestica, vlažnosti i stepena sabijenosti, pa je tabela pogodna samo za okvirne proračune.
Zašto je industrijska prašina teža od kućne?
Industrijska prašina može sadržati mineralne, metalne i abrazivne čestice, pa je njena gustina često veća od gustine obične kućne prašine.
Šta je važnije za štetnost prašine: masa ili sastav?
Za procenu štetnosti važniji su sastav, veličina čestica i koncentracija u vazduhu. Masa pomaže pri proračunu, ali sama po sebi ne pokazuje toksičnost.