Specifična težina mulja: masa 1 m³ prema stanju
Mulj je tvar koja nastaje na dnu stajaćih voda ili u koritima tekućica. To je smjesa vrlo sitnih čestica organskog i mineralnog podrijetla. Prosječan udio frakcija mulja manjih od 0,01 mm doseže 50 % ukupne mase.
U prirodnim je uvjetima ta sitnozrnata stijena u viskoznom, odnosno tekućem stanju. Mulj koji leži na dnu mora ili jezera može se sastojati od čestica raspadnutih stijena i čvrstih ostataka živih organizama iz tih voda. Ovisno o glavnim sastojcima koji zasićuju mulj razlikuju se:
- vapnenački, terigeni, alevritni i pelitni muljevi;
- dijatomejski, radiolarijski, pteropodni i globigerinski muljevi.
Postoje i muljevi zasićeni ostacima vulkanskog podrijetla ili truležnim naslagama nastalima raspadanjem velike količine organske tvari. Ta tvar, sapropel, uzrokuje pojačano oslobađanje sumporovodika.
Koliko teži mulj?
Pitanje mase mulja pojavljuje se pri građevinskim radovima, prijevozu pridnenog tla, izračunu mase muljevitih naslaga, određivanju gustoće sapropela i drugim tehničkim zadacima.
Prosječna specifična težina muljevitog sedimenta iznosi 1,6 t/m³. Gustoća se mijenja ovisno o vrsti i fizikalnom stanju mulja, odnosno je li suh ili mokar. Mulj u prirodnom stanju i nasipni sapropel imaju različite gustoće. Podaci su navedeni u tablici.
Tablica mase mulja ovisno o stanju
| Stanje | Masa mulja (t/m³) | Obujam mulja (m³/t) |
|---|---|---|
| Mokri mulj | 1.8 – 2.2 | 0.46 — 0.55 |
| Suhi mulj | 1.4 – 1.7 | 0.59 – 0.71 |
Uporaba mulja
Ljudi su naučili upotrebljavati mulj za različite potrebe. Kao početni stadij kroz koji prolaze vezane sedimentne stijene, mulj se može upotrebljavati u proizvodnji mineralnih ekstrakata za životinje te kao gnojivo u poljoprivredi.
Jezerski sapropel smatra se najprikladnijim za poboljšanje tla. Sadrži mnogo korisne organske tvari i minerala. Aktivno potiče rast i razvoj biljaka te je prirodni antiseptik.
Mulj se katkad promatra kao organsko-mineralna sirovina za gnojiva, ali se u vrtu ne smije upotrebljavati bez analize sastava i sanitarne procjene. U pridnenim sedimentima mogu se nakupljati teški metali, naftni proizvodi, patogeni i višak soli. Ako se materijal upotrebljava u kompostu, potrebni su pravilno odležavanje, kontrola podrijetla i poštovanje agrotehničkih normi; samo dodavanje mulja ne jamči nestanak opasnosti od onečišćenja.
Pojedine vrste mulja i pridnenih sedimenata upotrebljavaju se u ljekovitim blatima u lječilišnoj praksi. Za to se obično upotrebljavaju naslage slanih jezera čiji su sastav i sigurnost provjereni. Mulj se ne smije samostalno upotrebljavati u medicinske svrhe jer svojstva takvih materijala ovise o podrijetlu, sastavu i sanitarnom stanju.
Česta pitanja
Koliko teži 1 m³ mulja?
Prema tablici, mokri mulj okvirno teži 1,8–2,2 t/m³, a suhi 1,4–1,7 t/m³. Stvarna masa ovisi o vodi, organskoj tvari, mineralnim česticama i stupnju zbijenosti.
Zašto se gustoća mulja toliko mijenja?
Mulj se sastoji od sitnih mineralnih i organskih čestica, vode i pora. Što sadrži više vode i što je sediment zbijeniji, veća je masa jednoga kubičnog metra.
Mogu li se tablične vrijednosti upotrebljavati za projekt?
Mogu poslužiti za preliminarnu procjenu, ali su za proračun pokosa i temeljnog tla, odvoz pridnenog tla ili sanitarne radove potrebni laboratorijski podaci i uvjeti konkretnog objekta.