Specifična težina humusa i komposta: masa 1 m³
Pojam „ekološka poljoprivreda” sve se češće pojavljuje u tekstovima o agrotehnologiji. U takvim se sustavima nastoji smanjiti ovisnost o mineralnim gnojivima i više koristiti organske izvore biljnih hranjiva, među kojima je i humus.
Humus je sipka, homogena, rahla masa smeđe boje i zemljasta mirisa, bez mirisa amonijaka, koja nastaje nakon završetka razgradnje stajskog gnoja. U prirodnim uvjetima priprema traje godinu i pol do dvije godine. Kada se proces razgradnje završi, masa 1 m³ humusa ili komposta iznosi 500–800 kg.
Tablica specifične težine humusa (komposta)
| Gustoća humusa (komposta) (g/cm³) | Specifična težina humusa (kg/m³) | Broj tona u 1 m³ humusa |
|---|---|---|
| 0,5–0,8 | 500–800 | 0,5–0,8 |
Koje su koristi humusa (komposta)?
Kvalitetan humus nastaje razgradnjom organske tvari uz sudjelovanje mikroorganizama. Sadržava biljkama dostupna hranjiva, poboljšava strukturu tla i pomaže zadržati vlagu. Čestice humusa ostaju rahle jer se među njima zadržavaju zračni prostori. Dodavanje humusa siromašnim pjeskovitim i glinastim tlima može poboljšati njihova fizikalna svojstva i ishranu biljaka, ali količinu treba prilagoditi kulturi, sastavu tla i kvaliteti samog gnojiva.
Humus se preporučuje kao malč. Tlo se pod takvim pokrovom sporije zagrijava i hladi te gubi manje vlage, a u njegovim gornjim slojevima oko korijenja vrtnih biljaka nastanjuju se gujavice i korisni mikroorganizmi koji biljkama osiguravaju korisne tvari. Pri vrućini se humusni malč ne pregrijava i ne opeče vrat korijena, čime pomaže spriječiti zarazu biljnim patogenima.
Nakon zalijevanja ili kiše hranjive tvari iz humusa ili komposta postupno dospijevaju izravno u područje korijena. Humus ili kompost koristi se i kao dio supstrata za uzgoj presadnica.
Humus ili kompost može imati različita svojstva i sadržaj pojedinih tvari te različito utjecati na biljke i tlo. Ti pokazatelji ovise o sirovini: goveđem ili konjskom gnoju, gnoju sitne stoke, peradi ili biljnim ostatcima. Važni su i hrana životinja te stelja. Slama i treset upijaju vlagu, pomažu zadržati dušikove spojeve i uz pravilno skladištenje smanjuju gubitke amonijaka.
Priprema humusa (komposta)
U prirodnim će uvjetima, na hrpi gnoja ili u posebnim sanducima, gnoj prikupljen sa steljom postati humus za 1,5–2 godine. Zrelost se određuje vizualno, a obujam će se pritom smanjiti 2–3 puta. Ako se životinjski izmet prikuplja bez stelje ili je ima malo, u sanducima ga treba slagati u slojevima sa slamom ili tresetom. Odozgo ga je poželjno prekriti krovnom ljepenkom ili folijom kako kiša ne bi isprala korisne tvari. Za poticanje razgradnje masu treba vlažiti i prevrtati vilama. Sanduk mora imati otvore za pristup zraka i otjecanje viška vlage.
Ako je potrebna mala količina gnojiva, može se kupiti pakirano u specijaliziranim trgovinama. Masa humusa ili komposta u vreći može biti različita, od 10 do 70 kg. Cijena prirodnih pakiranih gnojiva znatno je viša nego rasutih. Za uštedu se može kupiti svježi stajski gnoj izravno na stočarskom gospodarstvu i samostalno pripremiti humus u vrtu.
Česta pitanja
Koliko teži 1 m³ humusa ili komposta?
Jedan kubični metar humusa ili komposta obično teži približno 500–800 kg. Vrijednost ovisi o vlažnosti, sastavu, stupnju razgradnje i zbijenosti materijala.
Zašto se obujam humusa smanjuje tijekom pripreme?
Tijekom razgradnje organska se tvar raspada, dio vlage nestaje, masa se zbija, a početni obujam stajskog gnoja ili kompostne hrpe može se smanjiti 2–3 puta.
Može li se humus koristiti kao jedino gnojivo?
Humus poboljšava strukturu tla i unosi hranjive tvari, ali količinu je najbolje odabrati prema kulturi, stanju tla i agrotehničkim preporukama.