HR

Specifična težina bakrene rude: gustoća i vrste

Bakrena ruda pripada rudama obojenih metala. U oksidiranim se rudama metali nalaze u spojevima s kisikom: karbonatima, silikatima, oksidima, sulfatima i drugim mineralima. Bakar se pojavljuje u miješanim rudama u oksidiranom i sulfidnom obliku te u samorodnim rudama u slobodnom stanju. Primarne rude većine industrijskih ležišta sadržavaju bakar u sulfidnim oblicima.

Mineralogiji je poznato više od 200 prirodnih mineralnih tvorevina s bakrom. Za eksploataciju su prikladne:

  • sulfidne rude: halkopirit s 34–35 % bakra, bornit s 52–65 % i halkozin s do 80 %;
  • bakreno-niklove rude: kubanit s 22–45 % Cu;
  • samorodni bakar s 98–100 %;
  • oksidirane rude: malahit do 57,5 %, azurit do 56 %, krizokola do 36 %, brochantit do 56 %, kuprit do 89 % i druge.

Ležišta bakrenih ruda

Rude koje se nazivaju bakrenima sadržavaju i mnogo drugih minerala. Gospodarski je isplativa eksploatacija ležišta sa sadržajem bakra većim od 0,5 %.

Među najvećim su industrijskim ležištima ona na poluotoku Koli, u Čileu i Zambiji, a velika ležišta porfirnih bakrenih ruda eksploatiraju se u SAD-u, Poljskoj, Kanadi, Peruu i drugim zemljama. Prema procjenama znanstvenika, sva velika industrijska ležišta sadržavaju više od 680 milijuna tona bakra.

Samorodnog bakra s najvećim sadržajem čistog metala vrlo je malo. Najrašireniji spojevi jesu:

  • Bornit. Otkrio ga je češki znanstvenik I. Born, po kojem je dobio ime. Poznat je i kao šareni pirit ili bakreni purpur. Izgled ovisi o genezi. Sadržava do četvrtine sumpora, više od 10 % Fe i do 63 % bakra.
  • Halkopirit ili bakreni pirit hidrotermalni je mineral koji pripada polimetalnim rudama.
  • Halkozin može sadržavati do 80 % bakra, a ostatak čini sumpor. Zbog guste zrnate sjajne površine s nijansama od olovne do duboko crne naziva se „bakreni sjajnik”.

Među rijetkim bakrenim mineralima najpoznatiji su:

  • Malahit, zeleni kamen lijepe izražajne strukture koji se koristi za ukrasne predmete. Bakreni karbonat pripada polimetalnim bakrenim rudama. Uz njega se često nalaze kuprit i samorodni bakar.
  • Azurit ili bakreni lazur, jarkoplav mineral posebne tvrdoće. Ležišta se eksploatiraju u Kongu, Maroku, Grčkoj, Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Australiji. U blizini međusobno sraslih malahita i azurita nalaze se sulfidne bakrene rude.
  • Kovelit, sulfidni mineral prvi put pronađen pod Vezuvom, metasomatskog podrijetla. Mekan je, plavoljubičast i metalna sjaja, sadržava više od 65 % bakra. Ležišta se eksploatiraju u Čileu, SAD-u, Srbiji i Italiji.

Specifična težina bakrene rude razlikuje se prema vrsti i mineralnom sastavu. Tablica sadržava prosječne referentne vrijednosti.

Tablica specifične težine bakrene rude

Naziv minerala Kemijska formula Gustoća minerala (g/cm³) Specifična težina bakrene rude (kg/m³)
Bornit Cu5FeS4 4,9–5,3 4900–5300
Halkopirit CuFeS2 4,1–4,4 4100–4400
Halkozin Cu2S 5,5–5,8 5500–5800
Malahit Cu2(CO3)(OH)2 3,75–3,95 3750–3950
Azurit Cu3(CO3)2(OH)2 3,5–4 3500–4000
Kovelit CuS 4,6–4,8 4600–4800

Česta pitanja

Koliko teži 1 m³ bakrene rude?

Masa ovisi o mineralu, sadržaju bakra, jalovini, vlažnosti i stupnju drobljenja. Za izračune se koristi gustoća konkretne vrste rude.

Zašto se gustoća bakrene rude razlikuje?

Bakrene rude mogu biti sulfidne, oksidirane, bakreno-niklove ili sadržavati samorodni bakar, pa im se sastav i gustoća znatno mijenjaju.

Koji su bakreni minerali najrašireniji?

Među važne bakrene minerale pripadaju halkopirit, bornit, halkozin, malahit, azurit, kuprit i drugi bakreni spojevi.