Specifična težina treseta: masa 1 m³ i gustoća

Treset je organska tvar biljnog podrijetla koju čovjek koristi stoljećima. Primjenjuje se kao gorivo, sastojak supstrata i gnojiva, stelja za životinje, a u pojedinim građevinskim rješenjima kao toplinsko-izolacijski ili nasipni materijal. Njegov je nastanak povezan s nakupljanjem i nepotpunom razgradnjom močvarne vegetacije.

Ne poznajući bogat kemijski sastav i raznovrsnost treseta, kojih se danas razlikuje više od 35 vrsta, filozof i povjesničar Plinije već je u prvim godinama naše ere o njemu pisao kao o „zapaljivoj zemlji”. Tek je u XVIII. stoljeću njemački istraživač Degner mikroskopom proučio građu treseta i opovrgnuo mnoge pogrešne pretpostavke o njegovu podrijetlu.

Nastanak treseta

Treset se uglavnom stvara u tresetištima, ali se pojavljuje i u poplavnim ravnicama i riječnim dolinama. U uvjetima velike vlažnosti odumrle se biljke nakupljaju i bez pristupa zraka ne razgrađuju potpuno. Razgradnja se odvija uz aktivno djelovanje mikroorganizama razlagača, beskralježnjaka i ispiranja.

U gornjem tresetotvornom sloju do dubine od 0,9 m završava proces razgradnje. Oko 30 % razgrađene biomase postaje treset, dok se ostatak mineralizira ili ispire u obliku različitih spojeva. Nastali treset postupno se spušta ispod tresetotvornog sloja i konzervira bez pristupa zraka, zadržavajući svojstva stoljećima.

Klasifikacija

Treset se prema sastavu fitomase, odnosno drveća, trava i mahovina, te trofičnosti, odnosno količini hranjivih tvari u biljkama, razvrstava u sljedeće kategorije:

• Visoki treset. Ima povećanu kiselost i nizak stupanj razgradnje. Odlikuju ga velik kapacitet zadržavanja vode i nizak sadržaj pepela.
• Svijetli visoki ili prijelazni treset. Pripada gornjem sloju ležišta, a stupanj razgradnje biljnih ostataka iznosi oko 15 %. Masa 1 m³ treseta u takvom je sloju prilično mala i iznosi 150–250 kg. U prirodnom stanju ima veliku sposobnost upijanja plinova i vode: 1 kg takvog treseta može upiti do 10 litara vode.
• Nizinski treset. U ovu vrstu pripadaju stara ležišta starosti do 30 tisuća godina. Tvar ima sitnu, laganu i vlažnu strukturu. Stupanj razgradnje biljnih ostataka veći je od 15 %, a sadržaj humusa visok, pa je to „zreli” treset. Masa kubičnog metra iznosi 350 kg/m³. Sredina je slabo kisela i sadržava mnogo dušika, fosfora, kalija i drugih organskih tvari korisnih za vrtne biljke.
• Vlaknasti treset posebna je vrsta koja sadržava biljke izražene vlaknaste strukture. Ne prosijava se ni oblikuje poput drugih vrsta za daljnju uporabu, nego se samo usitnjava u manje grude.

Koliko teži treset?

Kao što je već navedeno, treset različitog stupnja zrelosti ima različitu zasićenost vodom, a time i različitu obujamsku težinu. Isto vrijedi i za proizvod koji se prodaje. U tablici su prikazani prosječni teorijski podatci o masi treseta ovisno o razini vlažnosti.

Specifična težina i gustoća treseta u 1 m³. Obujamska težina treseta u tablici

Obujamska težina treseta ovisi i o stupnju razgradnje i pripadnosti skupini. Pri istoj vlažnosti do 85 % visoki je treset teži od nizinskog, ali kada je vlažnost veća od 85 %, masa nizinskog treseta bit će veća.